Vidikovac

VIDIK fest 2016’: Osvrt doc.dr.sc. Marka Jukića o racionalnijem i pravednijem javnom zdravstvu Reforma zdravstva!?

Zdravstveni sustav jedne države skrbi o zdravlju nacije preventivnim postupcima, liječenjem bolesnih i rehabilitacijom oboljelih, povrijeđenih. Pacijent je korisnik usluga zdravstvenog sustava i sve što se radi trebalo bi biti na korist pacijenta/bolesnika. Sustav postoji zbog žitelja, pacijenata, bolesnika a nije sam sebi svha. Logično je da pacijenti/bolesnici traže bolju zdravstvenu skrb ali odmah treba naglasiti da su želje jedno a mogućnosti drugo. Nadalje, pri traženju zdravstvenih usluga treba biti realan, odgovoran i pravedan. Na web stranici Udruge hrvatskih pacijenata se može pročitati:
• „Ne nastavku tajkunizacije solidarnog javnog zdravstvenog sustava (SJZS)!
• Ne proširivanju postojeće košarice usluga u SJZS!
• Ne Dodatnom osiguranju u SJZS!

Rubrike: 

Počelo prikupljanje potpisa "Za referendum"

Podrška organizatora Vidik festa građanskoj inicijativi
U građansku inicijativu “ZA REFERENDUM!” udruženo je 15 sindikata i 7 udruga civilnog društva koji zajednički traže raspisivanje referenduma za izmjenu Ustava na način da će Hrvatski sabor raspisati referendum ako to zatraži 200.000 birača u Republici Hrvatskoj te za izmjenu Zakona o referendumu na način da se potpisi kojima se traži raspisivanje referenduma na zahtjev birača mogu prikupljati na svakom prikladnom mjestu na kojem je moguće održati javno okupljanje.

Popis sindikata i udruga inicijative “ZA REFERENDUM!”:
SINDIKATI:
1. Sindikat hrvatskih učitelja

Rubrike: 

Intervju s redateljem Brunom Pavićem

Bruno Pavić

O krizi u kuturi, Kulturnoj strategiji Grada Splita i sudbini hrvatskog filma razgovarali smo s mladim filmskim redateljem Brunom Pavićem koji je svoje kritične stavove o aktualnoj kulturnoj politici nedavno izložio na tribini ''Kriza u kulturi'' koja se organizirala u sklopu aktivističkog festivala VIDIK fest 2015 (13.04.-17.04.2015.) u Splitu.

Kaže se da je kriza zahvatila sve pore našeg društva pa tako i kulturu? Kad govorimo o filmskoj kinematografiji gdje vidite uzroke krize? Koje su najveće boljke hrvatkog filma?
BP: U javnosti se nikada ne govori o krizi jer naizgled sve funkcionira dobro, i zbilja jest tako – imamo HAVC, financiraju se filmovi, sudjelujemo na filmskim festivalima, itd. Sve se predstavlja isključivo kao uspjeh. Ako bih se na nešto morao fokusirati, prvo što mi pada na pamet je autorski aspekt filma. Hrvatska kinematografija već tradicionalno ima autorsku krizu i kao najveću boljku hrvatskog filma vidim umjetničku manjkavost naših filmova, odnosno nedostatak prepoznatljivih autora, ili barem nekog prepoznatljivog stilskog pravca. Tu prije svega mislim na igrani film, jer smo u animiranom filmu i dokumentarnom filmu u jednom povijesnom razdoblju već dosegli svjetski vrh.
 
Rubrike: 

JURČIĆ: Ubrzo možemo imati dupli standard; LETICA: Ni Europa ne zna što bi s nama

Prema nekim predviđanjima Hrvate čekaju godine još teže ekonomske situacije od ove s kojom se borimo proteklih godina, dok drugi prognoziraju mogućnost najbržeg gospodarski rasta među europskim zemljama.
O ovim i drugim potencijalnim scenarijima za skoru budućnost, kao i uzrocima te čimbenicima postojećeg stanja, na večerašnjoj tribini ˝Perspektive izlaska iz društvene i ekonomske krize˝, organiziranoj u sklopu aktivističkog festivala Vidik fest, govorili su ekonomist prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, sociolog prof. dr. sc. Slaven Letica i Jurica Dobrinić iz Udruge Franak.

Krenuvši upravo od teme kredita u ˝švicarcima˝, rasprava se većim djelom zadržala na monetarnoj politici, nudeći okupljenima poznte činjenice, i neke hrabre prijedloge, no nažalost malo razloga za optimizam.

Rubrike: 

Nije istina da Kaštelani udišu čisti zrak

Dr. Mihovil Biočić, bivši ravnatelj KBC-a Split i bivši predsjednik kaštelanskog Gradskog vijeća (imenovan 2007. godine, za prvog mandata sadašnjeg gradonačelnika Ivana Udovičića), jedan je od onih koji već godinama dižu glas protiv Cemexa. Njegov glas se, kaže, sada sve rjeđe čuje zbog, “medijske blokade kojom smo okruženi”. Stoga nam je uputio svoje viđenje najnovije problematike oko Cemexa i (su)spaljivanja otpada. Njegov dopis prenosimo u cijelosti.

Rubrike: 

Splićani prosvjedovali protiv spaljivanja smeća u Cemexu

Prosvjed protiv spaljivanja otpada u kaštelanskoj tvornici cementa „Cemex“ održan je u subotu od splitskog HNK do Rive. Okupilo se preko 500 građana, mnogi s transparentima u rukama, pa čak i s gas maskama na licima. Organizator prosvjeda je Građanska inicijativa Split. Na Rivi je na sva pitanja odgovarala Goranka Adam, magistrica kemijske tehnologije i članica Povjerenstva za praćenje stanja u okolišu Kaštela.

Rubrike: 

Otvoreno pismo Građanske inicijative 'Pomozimo djeci s invaliditetom'

Otvoreno pismo Građanske inicijative 'Pomozimo djeci s invaliditetom'

Ova inicijativa strogo i isključivo zagovara ravnopravnu, sustavnu potporu svime što je potrebno za zdrav i ujednačen razvoj djece s teškoćama u razvoju na svim poljima dječjeg razvoja

Dužni smo, svima koje predstavljamo i za koje javno istupamo, prenijeti svoj stav koji javno zastupamo.
Budući da Građanska inicijativa 'Pomozimo djeci s invaliditetom' zastupa SVE skupine djece s teškoćama u razvoju, svih vrsta oštećenja, sa svih područja Hrvatske, svih nacionalnih i vjerskih manjina, svih staleža i opredjeljenja, smatramo nužnim da naš stav bude jasan i transparentan kako bi svi koji zastupaju iste interese ispred inicijative i svih koga ista predstavlja imali uvid u njega i mogli s nama slijediti isti cilj.
Smatramo da je bitno još jednom ponoviti naizgled očite i očekivane stvari kako bismo otklonili bilo kakvu eventualnu sumnju u naš rad i kako bi nas ispravili ako smatrate da negdje griješimo.
Ova inicijativa strogo i isključivo zagovara ravnopravnu, sustavnu pokrivenost svime što je potrebno za zdrav i ujednačen razvoj djece s teškoćama u razvoju na svim poljima dječjeg razvoja, od rane intervencije preko školovanja do krajnje inkluzije i zapošljavanja.
Smatramo i stava smo da sustavnost ne smije ovisiti o udrugama budući da udruge nemaju dovršenu mrežu teritorijalne pokrivenosti te da se, oslanjajući se na udruge, omogućava pojedincima u istima da nastave postojati za sebe i svoju formu namjesto za krajnjeg korisnika. Ne smijemo ovisiti o osobnostima i načinima razmišljanja pojedinih voditelja udruga ni o odnosima korisnika s istima.
Rubrike: 

Stranice