Ekskluzivno izlaganje s. Helen Alford, OP, predsjednice Papinske akademije društvenih znanosti i dekanice Papinskog sveučilišta svetog Tome Akvinskog – Angelicum na Međunarodnom simpoziju o socijalnom nauku Crkve u Splitu
Facing Today's Crisis: Drawing on Catholic Social Thought and Christian Democracy
Ovogodišnje, osmo izdanje »VIDIK festa« u organizaciji Hrvatske udruge »Benedikt« uklopilo je u svoj program međunarodni znanstveni simpozij o temi »Politička perspektiva općega dobra«. Simpozij je održan od ponedjeljka 8. do srijede 10. svibnja u Splitu, u organizaciji »Docat centra Split« (DoCeST), uz suradnju Papinskoga sveučilišta sv. Tome Akvinskoga. Skup je započeo pozdravnim govorima Brune Petrušića u ime CoCeST-a i voditeljice »VIDIK festa« Silvane Dragun. Uslijedilo je trinaest predavanja, koja su se većim dijelom održala u dvorani don Frane Bulića u Sveučilišnoj knjižnici, a manjim dijelom u hotelu »Pax«, otkrivši svu širinu područja koja spadaju pod zajednički nazivnik općega dobra.
Srijeda, 10. svibnja 2023.
Jutarnji panel započeo je izlaganjem dr.sc. don Vladimira Dugalića, profesora sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu i tajnika Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije. On je govorio o općem dobru u svjetlu četiri socijalna načela pape Franje u enciklici Radost evanđelja - Evangelii gaudium (2013.). Kompendij socijalnog nauka Katoličke crkve kaže da je opće dobro zajedničko dobro. Jedno od temeljnih načela koje papa Franjo zagovara je ''ljubav u istini''. Ono podrazumijeva operativni oblik zalaganja za pravednost i opće dobro polazeći od stava da ljubav nadvisuje pravednost. To je vrlo važno razumijeti jer živimo u konfliktnom svijetu. Svjesni svog identiteta u dijalogu s različitima glavni motiv nam treba biti ''ljubav u istini''. Zauzimanje za opće dobro u socijalnom učenju Crkve podrazumijeva poštovanje ljudske osobe, izgradnju mira i dijaloga, zauzimanje za cjeloviti razvoj i unaprjeđenje životnog standarda. Drugo važno načelo kratko možemo sažeti jednom rečenicom: ''vrijeme je važnije od prostora''. Velika napast je misliti da sve počinje i završava s nama. Danas se prostoru moći daje prevelika pažnja. Opće dobro se ne može ostvariti bez kontunuiteta. Ne može se ostvariti tamo gdje ljudi misle da sve počinje i završava s njima. Takav populizam je opasan jer dijeli ljude. Živimo u kulturi relativizma kad svatko traži svoja prava. Populizam reducira pojam naroda na ''mi'' i/ili ''oni''. Istinska politika temelji se na služenju općem dobru a ne podjelama. Treće važno načelo sastoji se u tome da je ''stvarnost važnija od ideje''. Dok imamo podjele ne možemo graditi opće dobro. Dok jedni niječu da postoji konflikt drugi ostaju u njemu i vrte se začaranom krugu. Naš problem je što nedovoljno činimo da prevladamo društvene konflikte koji nas koče i truju. Papa Franjo kaže da između stvarnosti i ideja mora biti dijalog. Posljednje djelatno načelo sastoji se u načelu da je ''cjelina je važnija od dijela''. Što to konkretno znači? To znači da ne možemo živjeti kao izolirani otoci. Zato imamo različite međunarodne organizacije, nacionalne i globalne integracije. Govoreći na lokalnoj razini ni tu nismo izolirani. Ne možemo očekivati da se neke stvari same od sebe dogode. Koliko je ljudi spremno na volontiranje za neku dobru stvar? Lijepo je činiti dobro, ali neka netko drugi krene. Mi još uvijek živimo u mentalitetu u kojemu se očekuje da bi država trebala rješavati naše probleme. Moramo se kao društvo osloboditi mitova i početi živjeti u stvarnosti. Papa Franjo zastupa teologiju prakse. On poziva vjernike da idu na periferiju kako bi čuli jedni druge. Sve dok u našim razgovorima prevladava isključivost ne može biti govora o općem dobru jer nismo sami. Mi svoj životni prostor dijelimo s drugima i u taj prostor unosimo određene vrijednosti.
Ponedjeljak, 8. svibnja 2023.
U ponedjeljak, 8. svibnja 2023., u Splitu je započeo osmi VIDIK fest (8.05.-12.05.2023.) koji je počeo s Međunarodnim znanstvenim simpozijem (8.05.-10.05.2023.) u organizaciji udruge DoCeSt iz Splita na temu Politička perspektiva općeg dobra. Program simpozija započeo je u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu s pozdravnim govorima Bruna Petrušića i Silvane Dragun. Na samom početku Bruno Petrušić je profesorima i posjetiteljima predstavio program simpozija koji se održavao u Sveučilišnoj knjižnici i Hotelu Pax. Silvana Dragun je u ime VIDIK festa istaknula smisao te manifestacije. Kazala je da je Vidik fest festival kulturnog aktivizma koji se u Splitu organizira od 2013. godine i koji kroz različite sadržaje i raznolike aktivnosti nastoji podići svijest građanima o gorućim društvenim problemima. Objasnila je važnost simpozija posvećenog društvenoj i političkoj perspektivi općeg dobra za bolje razumijevanje složenih društvenih procesa, odnosa slobode pojedinca i društvene odgovornosti.
Post festum: VIDIK fest 2023 i Međunarodni znanstveni simpozij (Split, 8.05.-12.05.2023.)
IMA LI MJESTA KULTURI ŽIVOTA U SUVREMENOJ EUROPI?
Utorak, 9.05.2023.
Drugog dana simpozija govorila je s. Helen Alford sa Papinskog sveučilišta Angelicum u Rimu i predsjednica Papinske akademije za društvene znanosti. Ona se u svom izlaganju najviše referirala na sadašnju krizu kršćanske demokracije u Europi. Govorila je da je sadašnja kriza prilika za promjenu. Slična situacija bila je prije Drugoga svjetskoga rata i tada je kriza koja je imala za posljedicu totalitarne režime i opasne ideologije dovela do razvoja kršćanske političke misli i jedne nove mirotvorne politike. U tome su posebno prednjačili francuski intelektualci poput Jacquesa Maritaina (1882.-1973.), Etiennea Gilsona (1884.-1978.) i Emanuela Mouniera (1905.-1950.). Jacques Maritain je bio kršćanski filozof koji je sudjelovao u radnoj skupini za donošenje Deklaracije o ljudskim pravima 1948. g. u UN-u. Temeljno polazište ovih intelektualaca u političkom promišljanju općeg dobra polazi od dostojanstva ljudske osobe i svetosti života.
Šesti i posljednji dan VIDIK festa pružio je priliku i pozvao mlade da otvore teme i progovore o problemima koji ih zabrinjavaju i da pokušaju s optimizmom ponuditi prijedloge mogućih rješenja. Bila je to tema okruglog stola „Iseljavanje mladih iz Hrvatske“, a nositelji teme najpozvaniji da o njoj govore – mladi.
Usuđujem se reći, mladi koji vjeruju u naše sutra, uvjereni da će tako biti. Razlog nije bio samo divan proljetni dan pun sunca, topline i dobrog raspoloženja, već i tema koja ih je motivirala. Sudionici tribine Vinko Livaković iz šibenske udruge Mladi u Europskoj uniji osnovane 2008., Danijela Spahija, naša sugrađanka iz Kluba mladih u Splitu koji je započeo s radom 2012. i Vanja Perić uspješna mlada poduzetnica velikog entuzijazma rodom iz Pakraca sada živi na djedovini u Kaštel Gomilici. Ova povratnica iz Kanade u svojoj zanimljivoj priči dokazala je da nije zlato sve što sja. Iz publike ih je bodrila Nikolina Đuran, članica udruge Mladi u Europskoj uniji s velikim iskustvom u volontiranju.
Predsjednik HUB-a dr. Vide Popović počašćen njihovim sudjelovanjen u programu VIDIK festa, uputio im je riječi podrške i zahvalnosti za optimizam koji unose u zahtjevnom radu kako bi vlastitim primjerom privukli što veći broj mladih i dokazali da se ipak može u Lijepoj Našoj. Predstavio je sve sudionike i voditeljicu programaSilvanu Dragun, članicu Upravnog odbora HUB-a, koja je uvodno parafrazirala konstataciju našeg uvaženog demografa dr. Stjepana Šterca kako je naša Domovina u petogodišnjoj ratnoj agresiji manje izgubila svojih stanovnika nego iseljavanjem.
U utorak, 17. travnja na programu šestog Hrvatskog aktivističkog festivala VIDIK fest govorilo se o odvojenom prikupljanju otpada. Na tribini “Odvojeno prikupljanje otpada” u Gradskoj knjižnici Marko Marulić u Splitu govorili su bivši ministar zaštite okoliša i energetike prof. dr. sc. Slaven Dobrović, pomoćnik direktora tvrtke Ponikve s otoka Krka Ivan Jurešić i ekoaktivistica iz redova Hrvatske udruge Benedikt mr. sc. Goranka Adam, dok je skupom moderirao dr. med. Vide Popović, predsjednik HUB-a.
Kao uvod u temu, Vide Popović je naglasio da se u sklopu VIDIK festa više puta govorilo o temama vezanim uz gospodarenje otpada, prije svega u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Grad Split je koliko nam je poznato krenuo s prijedlozima lokacija za reciklažna dvorišta te je naglasio kako će se i Hrvatska udruga Benedikt uključiti u praćenje ove problematike u cilju poticanja na rješavanje gorućih komunalnih problema. Goranka Adam je kazala da je sve to što se čini nedovoljno i da još uvijek po pitanju zbrinjavanja otpada tapkamo na mjestu. Sve nas to podsjeća na onu reklamu ”Smrdi, smrdi, strašno smrdi”. Na Karepovcu smrdi naš mentalni sklop, istaknula je, smrdi naša neodgovornost i površnost. Mi smo odložili taj otpad, to brdo smeća.
Hrvatska udruga Benedikt izražava javnu podršku građanskoj inicijativi ”Ne daj se Cetino” kojom se želi upozoriti na neposrednu opasnost ugrožavanja izvora čiste vode izgradnjom plinske termoelektrane na Perući.
Smatramo kako bi projekt Vis Viva, koji sadrži planiranu izgradnju sporne „kombinirane kogeneracijske plinske elektrane” uz akumulacijsko jezero Peruća (KKPE) na rijeci Cetini, mogao dovesti do katastrofalnih posljedica za eko sustav u najvećem bazenu pitke vode u našoj zemlji.
Tradicionalni VIDIK-fest, koji Hrvatska udruga Benedikt organizira već četvrtu godinu zaredom, završio je jučer okruglim stolom u hotelu Bellevue u Splitu.
Zaključak je sljedeći: „U vrijeme nestašice sredstava, ali i dogovora o planiranim sadržajima, žnjanski plato mora se urediti do početka turističke sezone 2016., počevši od uređenja travnjaka, postavljanja klupa i koševe za otpatke, dosaniranja prilaza plažnim objektima“
Okrugli stol o žnjanskom platou započeo je video prezentacijom sadašnjeg stanja, koje je neugodno iznenadilo sve posjetitelje tribine.
Nakon video prezentacije, uslijedilo je predstavljanje radova studenata arhitekture na temu uređenja Žnjana. Zadaci su bili podijeljeni u tri grupe, pa tako i predstavljena rješenja:
U utorak 5. travnja 2016., u Klubu mladih na četvrtom Hrvatskom aktivističkom festivalu VIDIK fest gostovao je sveučilišni profesor dr.sc. Zlatko Miliša, pedagog, sociolog i društveni kroničar. Tema njegovog izlaganja bila je ''nasilje u medijima – nasilje u stvarnosti''. Tom prilikom prof. Miliša je naglasio da internet sve više postaje antidruštvena mreža. ''S internetom se javljaju umreženi usamljenici. Ljudi se privikavaju na nasilje, a to nije dobro''. Ekrani su postali kradljivci vremena. Nasilni sadržaji nas postepeno dovode do desenzibilizacije za patnje drugih. Na tribini se govorilo o verbalnom nasilju koje nije samo prisutno u medijima, već u pop kulturi, kazalištu, filmskoj industriji.