Vidik Fest 2024

Press

VIDIK FEST PONUDIO AKTUALNU DRUŠTVENO-KULTURNU TRIBINU

Vidik Fest - arhivska fotografija

Festival kulturnog aktivizma, Vidik fest od 2013.  nastavlja svoju tradiciju u Hrvatskoj udruzi Benedikt.  Vrući radni tjedan od 08. do 11. travnja  ponudio je niz aktualnih društveno kulturnih tema. Jedna  je od njih „Književnost i propaganda: Godina Miljenka Smoje(2023.)  i Godina Marka Marulića (2024.)“ ostvarila  susret meritornih predavača i zainteresiranih slušatelja u  dvorani „Vinka Draganje“ kod dominikanaca u Splitu. Dr. sc. don Mladen Parlov redoviti profesor na  Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu i vrsni poznavatelj djela Marka Marulića, g. Joško Čelan, novinar  i autor knjige o Miljenku Smoji  „Spomenik izdaji”, profesorica  Danijela Visković-Veršić  iz splitske gimnazije  Marka Marulića.

Umjetna inteligencija u svakodnevnom životu: Istraživanje, Izazovi i Mogućnosti

U sklopu Vidik festivala, održanog 9. travnja, istaknuto predavanje o umjetnoj inteligenciji održala je Božena Ljušanin, stručnjakinja iz područja digitalnog marketing. Uključeni su bili članovi Udruge Benedikt iz Splita te svi ostali zainteresirani koji su htjeli saznati više o ovoj važnoj temi.

Glavna tema predavanja bila je sveprisutnost umjetne inteligencije u našem svakodnevnom životu. Ljušanin je naglasila kako su algoritmi umjetne inteligencije već neprimjetno integrirani u mnoge aspekte našeg života od pametnih satova, preko smart telefona i sličnih uređaja, koji nam uz pomoć AI-a uvelike olakšavaju svakodnevicu. Primjerice, prisutni su u preporukama proizvoda na internetskim platformama, personaliziranim reklamama, pretraživačkim algoritmima te čak u sustavima za prepoznavanje lica na mobilnim uređajima.

Slučaj Dalibora Matanića – Bruno Pavić

Bruno Pavić

Slučaj Dalibora Matanića čija nedjela su izašla u javnost, a prilikom čega je razotkriven kao zlostavljač žena, može se secirati iz različitih aspekata. Profesija redatelja sa sobom nosi jedan položaj ili bolje rečeno poziciju unutar koje on nije samo neka vrsta nadređenog cijeloj filmskoj ekipi, već je on i autor projekta. Cijela ekipa s kojom radi i cijeli sustav podređeni su njemu, te on kao umjetnik na kraju ubire i najviše od samog projekta – u materijalnom ili nematerijalnom smislu. U prvom redu tu je prestiž, a treba također napomenuti kako su filmovi vrlo skupi projekti. Ako se netko bavi ovom profesijom na visokoj razini, njegov ego zasigurno dolazi u iskušenje.

OTVARANJE VIDIK FEST-a: “NULTI KRAJOLIK” film kojega trebate vidjeti

‘Nulti krajolik’ redatelja Bruna Pavića proglašen je najboljim hrvatskim dokumentarcem 2021. godine. Film se nalazi na hibridnoj razmeđi dokumentarnog, igranog i eksperimentalnog, odašiljući snažnu ekološku poruku očuvanja prirode kroz scene suživota ljudi i devastirane, toksične industrije na jadranskoj obali, koja svakodnevno predstavlja zdravstveni rizik tamošnjem stanovništvu.
Sniman je u zoni derutnih  industrijskih postrojenja koja su često odlagališta otpada. U sklopu nekadašnje tvornice Jugovinil autor upućuje snažnu društvenu kritiku i poziva na ekološku svjesnost.

Dokumentarni film SPLIT SCREENS (35') - Vidik Fest 2024

Split srceens

11.04.2024. u 18,00 sati, Dominikanski samostan
Film esejističkog žanra propitkuje društvenu i kulturnu memoriju grada Splita kroz odnos prema kulturnoj baštini polazeći od njegovih glavnih simbola, cara Dioklecijana i biskupa Dujma.

Sukobljavajući svečanosti koje se slave u čast rimskog cara i sveca zaštitnika film otvara pitanje o dvojnom identitetu koji se urezao u kulturnu memoriju. Split je grad koji istovremeno slavi kult žrtve i progonitelja. Bruno Pavić pokazuje da devastacija Dioklecijanove palače nije slučajna.

''Umjetna inteligencija u svakodnevnom i poslovnom okruženju'' - Vidik Fest 2024

Božena Ljušanin

''Umjetna inteligencija u svakodnevnom

i poslovnom okruženju''

Predavanje će održati Božena Ljušanin, poduzetnica, informatičarka i direktorica digitalne agencije Bo Solutio.

Agencija Bo Solutio se bavi pronalaskom kreativnih i idealnih poslovnih rješenja za male i srednje poduzetnike.

Projekcija dokumentarnog filma NULTI KRAJOLIK (70')

Ponedjeljak, 8.04.2024. u 18,30 sati  (Hotel Pax)

Projekcija dokumentarnog filma NULTI KRAJOLIK (70')

'Nulti krajolik' redatelja Bruna Pavića proglašen je najboljim hrvatskim dokumentarcem 2021. godine. Film se nalazi na hibridnoj razmeđi dokumentarnog, igranog i eksperimentalnog, odašiljući snažnu ekološku poruku očuvanja prirode kroz scene suživota ljudi i devastirane, toksične industrije na jadranskoj obali, koja svakodnevno predstavlja zdravstveni rizik tamošnjem stanovništvu. Sniman je u zoni derutnih  industrijskih postrojenja koja su često odlagališta otpada. U sklopu nekadašnje tvornice Jugovinil autor upućuje snažnu društvenu kritiku i poziva na ekološku svjesnost.

U Splitu počinje festival kulturnog aktivizma VIDIK fest (8.04.-11.04.2024.)

Festival kulturnog aktivizma VIDIK fest otvoren za sve posjetitelje u Splitu počinje u ponedjeljak 8. travnja i traje do četvrtka 11. travnja 2024. godine.

Program različitim sadržajima koji povezuju kulturu, ekologiju, tehnologiju i zdravstvo u svrhu promoviranja društveno odgovornog djelovanja i cjelovitog razvoja, održava se na dvije lokacije, u Hotelu Pax (8.04.-.09.04.) i Dominikanskom samostanu (10.04.- 11.04.). 

Ekskluzivno izlaganje s. Helen Alford na Međunarodnom simpoziju o socijalnom nauku Crkve u Splitu (ENG)

Snimio: D. Grden | Izlaganje s. Helen Alford, OP, predsjednice Papinske akademije društvenih znanosti i dekanice Papinskog sveučilišta svetog Tome Akvinskog – Angelicum na Međunarodnom simpoziju o socijalnom nauku Crkve u Splitu

Ekskluzivno izlaganje s. Helen Alford, OP, predsjednice Papinske akademije društvenih znanosti i dekanice Papinskog sveučilišta svetog Tome Akvinskog – Angelicum na Međunarodnom simpoziju o socijalnom nauku Crkve u Splitu

Facing Today's Crisis: Drawing on Catholic Social Thought and Christian Democracy

Rubrike: 

MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO!

Srijeda, 10. svibnja 2023.

Jutarnji panel započeo je izlaganjem dr.sc. don Vladimira Dugalića, profesora sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu i tajnika Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije. On je govorio o općem dobru u svjetlu četiri socijalna načela pape Franje u enciklici Radost evanđelja - Evangelii gaudium (2013.). Kompendij socijalnog nauka Katoličke crkve kaže da je opće dobro zajedničko dobro. Jedno od temeljnih načela koje papa Franjo zagovara je ''ljubav u istini''. Ono podrazumijeva operativni oblik zalaganja za pravednost i opće dobro polazeći od stava da ljubav nadvisuje pravednost. To je vrlo važno razumijeti jer živimo u konfliktnom svijetu. Svjesni svog  identiteta u dijalogu s različitima glavni motiv nam treba biti ''ljubav u istini''. Zauzimanje za opće dobro u socijalnom učenju Crkve podrazumijeva poštovanje ljudske osobe, izgradnju mira i dijaloga, zauzimanje za cjeloviti razvoj i unaprjeđenje životnog standarda. Drugo važno načelo kratko možemo sažeti jednom rečenicom: ''vrijeme je važnije od prostora''. Velika napast je misliti da sve počinje i završava s nama. Danas se prostoru moći daje prevelika pažnja. Opće dobro se ne može ostvariti bez kontunuiteta. Ne može se ostvariti tamo gdje ljudi misle da sve počinje i završava s njima. Takav populizam je opasan jer dijeli ljude. Živimo u kulturi relativizma kad svatko traži svoja prava. Populizam reducira pojam naroda na ''mi'' i/ili ''oni''. Istinska politika temelji se na služenju općem dobru a ne podjelama. Treće važno načelo sastoji se u tome da je ''stvarnost važnija od ideje''. Dok imamo podjele ne možemo graditi opće dobro. Dok jedni niječu da postoji konflikt drugi ostaju u njemu i vrte se začaranom krugu. Naš problem je što nedovoljno činimo da prevladamo društvene konflikte koji nas koče i truju. Papa Franjo kaže da između stvarnosti i ideja mora biti dijalog. Posljednje djelatno načelo sastoji se u načelu da je ''cjelina je važnija od dijela''. Što to konkretno znači? To znači da ne možemo živjeti kao izolirani otoci. Zato imamo različite međunarodne organizacije, nacionalne i globalne integracije. Govoreći na lokalnoj razini ni tu nismo izolirani. Ne možemo očekivati da se neke stvari same od sebe dogode. Koliko je ljudi spremno na volontiranje za neku dobru stvar? Lijepo je činiti dobro, ali neka netko drugi krene. Mi još uvijek živimo u mentalitetu u kojemu se očekuje da bi država trebala rješavati naše probleme. Moramo se kao društvo osloboditi mitova i početi živjeti u stvarnosti. Papa Franjo zastupa teologiju prakse. On poziva vjernike da idu na periferiju kako bi čuli jedni druge. Sve dok u našim razgovorima prevladava isključivost ne može biti govora o općem dobru jer nismo sami. Mi svoj životni prostor dijelimo s drugima i u taj prostor unosimo određene vrijednosti.  

Rubrike: 

Stranice