Press

Srijeda, 10. svibnja 2023.

Jutarnji panel započeo je izlaganjem dr.sc. don Vladimira Dugalića, profesora sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu i tajnika Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije. On je govorio o općem dobru u svjetlu četiri socijalna načela pape Franje u enciklici Radost evanđelja - Evangelii gaudium (2013.). Kompendij socijalnog nauka Katoličke crkve kaže da je opće dobro zajedničko dobro. Jedno od temeljnih načela koje papa Franjo zagovara je ''ljubav u istini''. Ono podrazumijeva operativni oblik zalaganja za pravednost i opće dobro polazeći od stava da ljubav nadvisuje pravednost. To je vrlo važno razumijeti jer živimo u konfliktnom svijetu. Svjesni svog  identiteta u dijalogu s različitima glavni motiv nam treba biti ''ljubav u istini''. Zauzimanje za opće dobro u socijalnom učenju Crkve podrazumijeva poštovanje ljudske osobe, izgradnju mira i dijaloga, zauzimanje za cjeloviti razvoj i unaprjeđenje životnog standarda. Drugo važno načelo kratko možemo sažeti jednom rečenicom: ''vrijeme je važnije od prostora''. Velika napast je misliti da sve počinje i završava s nama. Danas se prostoru moći daje prevelika pažnja. Opće dobro se ne može ostvariti bez kontunuiteta. Ne može se ostvariti tamo gdje ljudi misle da sve počinje i završava s njima. Takav populizam je opasan jer dijeli ljude. Živimo u kulturi relativizma kad svatko traži svoja prava. Populizam reducira pojam naroda na ''mi'' i/ili ''oni''. Istinska politika temelji se na služenju općem dobru a ne podjelama. Treće važno načelo sastoji se u tome da je ''stvarnost važnija od ideje''. Dok imamo podjele ne možemo graditi opće dobro. Dok jedni niječu da postoji konflikt drugi ostaju u njemu i vrte se začaranom krugu. Naš problem je što nedovoljno činimo da prevladamo društvene konflikte koji nas koče i truju. Papa Franjo kaže da između stvarnosti i ideja mora biti dijalog. Posljednje djelatno načelo sastoji se u načelu da je ''cjelina je važnija od dijela''. Što to konkretno znači? To znači da ne možemo živjeti kao izolirani otoci. Zato imamo različite međunarodne organizacije, nacionalne i globalne integracije. Govoreći na lokalnoj razini ni tu nismo izolirani. Ne možemo očekivati da se neke stvari same od sebe dogode. Koliko je ljudi spremno na volontiranje za neku dobru stvar? Lijepo je činiti dobro, ali neka netko drugi krene. Mi još uvijek živimo u mentalitetu u kojemu se očekuje da bi država trebala rješavati naše probleme. Moramo se kao društvo osloboditi mitova i početi živjeti u stvarnosti. Papa Franjo zastupa teologiju prakse. On poziva vjernike da idu na periferiju kako bi čuli jedni druge. Sve dok u našim razgovorima prevladava isključivost ne može biti govora o općem dobru jer nismo sami. Mi svoj životni prostor dijelimo s drugima i u taj prostor unosimo određene vrijednosti.  

Post festum: VIDIK fest 2023 i Međunarodni znanstveni simpozij (Split, 8.05.-12.05.2023.)

IMA LI MJESTA KULTURI ŽIVOTA U SUVREMENOJ EUROPI?

Utorak, 9.05.2023.

Drugog dana simpozija govorila je s. Helen Alford sa Papinskog sveučilišta Angelicum u Rimu i predsjednica Papinske akademije za društvene znanosti. Ona se u svom izlaganju najviše referirala na sadašnju krizu kršćanske demokracije u Europi. Govorila je da je sadašnja kriza prilika za promjenu. Slična situacija bila je prije Drugoga svjetskoga rata i tada je kriza koja je imala za posljedicu totalitarne režime i opasne ideologije dovela do razvoja kršćanske političke misli i jedne nove mirotvorne politike. U tome su posebno prednjačili francuski intelektualci poput Jacquesa Maritaina (1882.-1973.), Etiennea Gilsona (1884.-1978.) i Emanuela Mouniera (1905.-1950.). Jacques Maritain je bio kršćanski filozof koji je sudjelovao u radnoj skupini za donošenje Deklaracije o ljudskim pravima 1948. g. u UN-u. Temeljno polazište ovih intelektualaca u političkom promišljanju općeg dobra polazi od dostojanstva ljudske osobe i svetosti života.

Joseph Weiler je renomirani stručnjak za europsko, međunarodno i ustavno pravo. Član je Američke akademije znanosti i umjetnosti, zaposlen na Pravnom fakultetu Sveučilišta u New Yorku. Napisao je nekoliko zapaženih knjiga The Constitution of Europe, Un Europa Cristiana i novela, Der Fall Steinmann. Prošle godine papa Franjo mu je dodijelio Ratzingerovu nagradu.

U svom izlaganju u popodnevnoj sesiji na Međunarodnom znanstvenom simpoziju i Vidik festu, u utorak, 9.05.2023. u Sveučilišnoj knjižnici, govorit će o gubitku europskih i kršćanskih vrijednosti, sekularizmu, liberalnoj demokraciji i krizi Europe u aktualnom društveno-političkom i kulturnom kontekstu.