Festival kulturnog aktivizma, Vidik fest od 2013.  nastavlja svoju tradiciju u Hrvatskoj udruzi Benedikt.  Vrući radni tjedan od 08. do 11. travnja  ponudio je niz aktualnih društveno kulturnih tema. Jedna  je od njih „Književnost i propaganda: Godina Miljenka Smoje(2023.)  i Godina Marka Marulića (2024.)“ ostvarila  susret meritornih predavača i zainteresiranih slušatelja u  dvorani „Vinka Draganje“ kod dominikanaca u Splitu. Dr. sc. don Mladen Parlov redoviti profesor na  Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu i vrsni poznavatelj djela Marka Marulića, g. Joško Čelan, novinar  i autor knjige o Miljenku Smoji  „Spomenik izdaji”, profesorica  Danijela Visković-Veršić  iz splitske gimnazije  Marka Marulića.

 Godina Marka Marulića započela je 5. siječnja, ali u gradu pod Marjanom ne možemo vidjeti, a  niti osjetiti  da smo u velikom i značajnom jubileju, 500. godišnjici smrti našeg  velikana. Nema  događanja, vidljivih manifestacija, programa,  a pogotovo  izostaje popularizacija i  promicanja lika i djela Marka Marulića i sve ono što on predstavlja kao  humanist, intelektualac izraženog domoljublja i kršćanskog svjetonazora. Iskreno, sa žaljenjem  objasnila nam je  profesorica Visković-Veršić i  nastavila  kako je  2016. na opće zaprepaštenje Marko Marulić izbačen iz izbora za obaveznu literaturu. Zahvaljujući doprinosu  Slobodana  Prosperova  Novaka i  marnim  profesorima,  dignitet je  sačuvan ocu hrvatske umjetničke riječi. Profesorica smatra da u Europi ne postoji ovakav primjer zanemarivanja i još gore izbacivanja toliko nacionalnih sadržaja iz školskih programa. Niti jedno Marulićevo djelo nije zastupano u obaveznom školskom programu, premalo se o tome govori.  Tužno je da se Judita  proučava u trećem razredu gimnazije u sklopu teme o epskim junacima i Juditu kao jednu od  junakinja u nizu.  Istina je neshvatljiva jer smo  pozvani odgajati mlade da upoznaju nacionalnu kulturu i  grade s ponosom svoj  nacionalni identitet.

„Marko Marulić je htio ostati vjeran svojim korijenima, a istovremeno  razvijati duhovna, kulturna i umjetnička dobra prema europskim kršćanskim  vrijednostima. Zahvaljujući Marku Maruliću Hrvatska je tada bila visoko pozicionirana u europskom  humanističkom miljeu  koje je bilo prožeto istinskim  kršćanskim nasljeđem.  Naš je zadatak  da to nasljeđe populariziramo  među mladima  i  pučanstvom“,  s ponosom je zaključila  profesorica Visković- Veršić.

Poštovatelj  i vrstan poznavatelj, s položnim doktoratom na temu „Marko Marulić je sveti sin Crkve“ don Mladen Parlov započeo je predavanje rečenicom: „Sve što kažem  bit će premalo za Marula!“ Živio je u tragičnom razdoblju Crkve i europske kulture, moralne dekadencije, raspada sustava na svim razinama. Živi u vrijeme tranzicije i nove percepcije čovjeka, izvan kršćanskog okvira. Humanisti tog vremena  zagovaraju  novo društvo i novog čovjeka u njemu po uzoru na starorimske klasike, Platona, Vergilija, Seneku. Marko Marulić  je vrlo angažiran, piše s kršćanskim uvjerenjem da je jedino  moguće biti čovjek na način kako kršćanstvo predlaže jer je Bog utemeljitelj kršćanske religije.  Baš tada piše Evanđelistar,  Institucije, Dobri nauci… Sve što piše temelji na 4  čvrsta  uporišta, objasnio je don Mladen. 1. Ako želimo  biti čovječni i ostvariti čovjeka u nama moramo se vratiti Isusu Kristu  koji je savršen čovjek jer je ostvario  sve kreposti  i njega trebamo slijediti. 2. Krista treba upoznati i svakodnevno čitati  Pisma. 3. S Marijom biti  jer je primjer ostvarenog kršćanina. 4. Marulić  ostaje vjeran Crkvi jer je Božje djelo. Don Mladen smatra  da je prava baština koju nam je ostavio, njegov primjer svetog života.  Tridentska katolička obnova dobrim djelom bazira se na Marulovim djelima. U isusovačkim  su zavodima Marulićev Evanđelistar i Institucije obavezna duhovna literatura u odgoju  mladih.  Vrijedno je ne zaboraviti, napominje nam predavač  da je Papinsko vijeće u suradnji sa Zavodom sv. Jeronima  u Rimu i Književnim krugom, organizirao veliki znanstveni skup 1999. u Rimu, a sljedeće godine 2000. u Splitu  sa željom da bude posvećen Maruliću  sa  snažnom porukom u naslovu  “ Marko Marulić hrvatski pjesnik, europski humanist, prijedlog Europi trećeg tisućljeća“

„ Papinsko vijeće  prepoznaje  Marka Marulića koji u trećem tisućljeću  ima nam što poručiti  svojim djelima, svojim svetima životom,  a to je upravo kršćanski pogled na čovjeka, pogledom na Isusa Krista  s Majkom Marijom  i Pismom u ruke  u krilu Crkve katoličke“, uvjerljivo  nahttps://youtu.be/SnjDIcbXItc?si=KusktHbXqIg2RXBCm poručuje don Mladen Parlov.

Naš poznati novinar, publicist i filmski kritičar Joško Čelan  autor romana „Spomenik izdaje“ počastio nas je svojim dolaskom  i osvježio je naša sjećanja na lik i djelo Miljenka Smoje citirajući zanimljive odlomke iz knjige.  „Spomenik izdaji’ je kronologija burnih političkih sukoba u splitskom i hrvatskom novinarstvu u posljednjih više od pet desetljeća, ali i prikaz domaćih i stranih silnica, nadzemnih i podzemnih koje pod ovim nebom upravljaju novcem, državom i medijima. Ova knjiga  istinu o povijesti ističe  kao presudni uvjet  nacionalne slobode u budućnosti“, zapisano na poleđini knjige.  Naime, ‘Spomenik izdaji’ odgovor je autora  na mogućnost podizanja spomenika Miljenku Smoji, na Matejuški  koju je često posjećivao. Ideja je i ostvarena 2023. Iznad svega Smoje je, prema Čelanu, ostao zadrti pobornik jugoslavenskoga nacionalizma, srbofil i miloševićevac.

Zahvalni od srca za poticajno vođenje večerašnjeg  programa  našoj vrijednoj  članici, utemeljiteljica VIDIK FESTA 2013. i nezamjenjivoj organizatorica redovitih programa festivala kulturnoga aktivizma,  mr. sc. Silvani Dragun.

Hrvatska udruga Benedikt/ Margita Vučetić