VIDIK FEST PONUDIO AKTUALNU DRUŠTVENO-KULTURNU TRIBINU
Festival kulturnog aktivizma, Vidik fest od 2013. nastavlja svoju tradiciju u Hrvatskoj udruzi Benedikt. Vrući radni tjedan od 08. do 11. travnja ponudio je niz aktualnih društveno kulturnih tema. Jedna je od njih „Književnost i propaganda: Godina Miljenka Smoje(2023.) i Godina Marka Marulića (2024.)“ ostvarila susret meritornih predavača i zainteresiranih slušatelja u dvorani „Vinka Draganje“ kod dominikanaca u Splitu. Dr. sc. don Mladen Parlov redoviti profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu i vrsni poznavatelj djela Marka Marulića, g. Joško Čelan, novinar i autor knjige o Miljenku Smoji „Spomenik izdaji”, profesorica Danijela Visković-Veršić iz splitske gimnazije Marka Marulića.
Godina Marka Marulića započela je 5. siječnja, ali u gradu pod Marjanom ne možemo vidjeti, a niti osjetiti da smo u velikom i značajnom jubileju, 500. godišnjici smrti našeg velikana. Nema događanja, vidljivih manifestacija, programa, a pogotovo izostaje popularizacija i promicanja lika i djela Marka Marulića i sve ono što on predstavlja kao humanist, intelektualac izraženog domoljublja i kršćanskog svjetonazora. Iskreno, sa žaljenjem objasnila nam je profesorica Visković-Veršić i nastavila kako je 2016. na opće zaprepaštenje Marko Marulić izbačen iz izbora za obaveznu literaturu. Zahvaljujući doprinosu Slobodana Prosperova Novaka i marnim profesorima, dignitet je sačuvan ocu hrvatske umjetničke riječi. Profesorica smatra da u Europi ne postoji ovakav primjer zanemarivanja i još gore izbacivanja toliko nacionalnih sadržaja iz školskih programa. Niti jedno Marulićevo djelo nije zastupano u obaveznom školskom programu, premalo se o tome govori. Tužno je da se Judita proučava u trećem razredu gimnazije u sklopu teme o epskim junacima i Juditu kao jednu od junakinja u nizu. Istina je neshvatljiva jer smo pozvani odgajati mlade da upoznaju nacionalnu kulturu i grade s ponosom svoj nacionalni identitet.
„Marko Marulić je htio ostati vjeran svojim korijenima, a istovremeno razvijati duhovna, kulturna i umjetnička dobra prema europskim kršćanskim vrijednostima. Zahvaljujući Marku Maruliću Hrvatska je tada bila visoko pozicionirana u europskom humanističkom miljeu koje je bilo prožeto istinskim kršćanskim nasljeđem. Naš je zadatak da to nasljeđe populariziramo među mladima i pučanstvom“, s ponosom je zaključila profesorica Visković- Veršić.
Poštovatelj i vrstan poznavatelj, s položnim doktoratom na temu „Marko Marulić je sveti sin Crkve“ don Mladen Parlov započeo je predavanje rečenicom: „Sve što kažem bit će premalo za Marula!“ Živio je u tragičnom razdoblju Crkve i europske kulture, moralne dekadencije, raspada sustava na svim razinama. Živi u vrijeme tranzicije i nove percepcije čovjeka, izvan kršćanskog okvira. Humanisti tog vremena zagovaraju novo društvo i novog čovjeka u njemu po uzoru na starorimske klasike, Platona, Vergilija, Seneku. Marko Marulić je vrlo angažiran, piše s kršćanskim uvjerenjem da je jedino moguće biti čovjek na način kako kršćanstvo predlaže jer je Bog utemeljitelj kršćanske religije. Baš tada piše Evanđelistar, Institucije, Dobri nauci… Sve što piše temelji na 4 čvrsta uporišta, objasnio je don Mladen. 1. Ako želimo biti čovječni i ostvariti čovjeka u nama moramo se vratiti Isusu Kristu koji je savršen čovjek jer je ostvario sve kreposti i njega trebamo slijediti. 2. Krista treba upoznati i svakodnevno čitati Pisma. 3. S Marijom biti jer je primjer ostvarenog kršćanina. 4. Marulić ostaje vjeran Crkvi jer je Božje djelo. Don Mladen smatra da je prava baština koju nam je ostavio, njegov primjer svetog života. Tridentska katolička obnova dobrim djelom bazira se na Marulovim djelima. U isusovačkim su zavodima Marulićev Evanđelistar i Institucije obavezna duhovna literatura u odgoju mladih. Vrijedno je ne zaboraviti, napominje nam predavač da je Papinsko vijeće u suradnji sa Zavodom sv. Jeronima u Rimu i Književnim krugom, organizirao veliki znanstveni skup 1999. u Rimu, a sljedeće godine 2000. u Splitu sa željom da bude posvećen Maruliću sa snažnom porukom u naslovu “ Marko Marulić hrvatski pjesnik, europski humanist, prijedlog Europi trećeg tisućljeća“
„ Papinsko vijeće prepoznaje Marka Marulića koji u trećem tisućljeću ima nam što poručiti svojim djelima, svojim svetima životom, a to je upravo kršćanski pogled na čovjeka, pogledom na Isusa Krista s Majkom Marijom i Pismom u ruke u krilu Crkve katoličke“, uvjerljivo nahttps://youtu.be/SnjDIcbXItc?si=KusktHbXqIg2RXBCm poručuje don Mladen Parlov.
Naš poznati novinar, publicist i filmski kritičar Joško Čelan autor romana „Spomenik izdaje“ počastio nas je svojim dolaskom i osvježio je naša sjećanja na lik i djelo Miljenka Smoje citirajući zanimljive odlomke iz knjige. „Spomenik izdaji’ je kronologija burnih političkih sukoba u splitskom i hrvatskom novinarstvu u posljednjih više od pet desetljeća, ali i prikaz domaćih i stranih silnica, nadzemnih i podzemnih koje pod ovim nebom upravljaju novcem, državom i medijima. Ova knjiga istinu o povijesti ističe kao presudni uvjet nacionalne slobode u budućnosti“, zapisano na poleđini knjige. Naime, ‘Spomenik izdaji’ odgovor je autora na mogućnost podizanja spomenika Miljenku Smoji, na Matejuški koju je često posjećivao. Ideja je i ostvarena 2023. Iznad svega Smoje je, prema Čelanu, ostao zadrti pobornik jugoslavenskoga nacionalizma, srbofil i miloševićevac.
Zahvalni od srca za poticajno vođenje večerašnjeg programa našoj vrijednoj članici, utemeljiteljica VIDIK FESTA 2013. i nezamjenjivoj organizatorica redovitih programa festivala kulturnoga aktivizma, mr. sc. Silvani Dragun.
Hrvatska udruga Benedikt/ Margita Vučetić