VIDIK fest 2016' na aktualnim temama okupio mlade

U petak, 8.travnja 2016., tribinom o uređenju žnjanskog platoa u Hotelu Bellevue u Splitu završio je četvrti aktivistički festival VIDIK fest u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt. VIDIK fest je festival kulturnog aktivizma koji promovira cjeloviti društveni razvoj, kulturu života, solidarnost i građansku odgovornost. Ovogodišnja manifestacija je bila posvećena gorućim temama hrvatskog društva pod motom “od cjelovite ekologije do cjelovitog humanizma”. Govorilo se o podjelama i porastu nasilja u društvu, održivosti zdravstvenog sustava, problemima vezanim uz gospodarenje otpadom, katastrofalnim demografskim trendovima i  problemima vezanim uz komunalni i urbanistički nered u gradu Splitu. Festival je započeo  humanitarnom akcijom ‘‘Nisi sam’’ koju je Hrvatska Udruga Benedikt pokrenula u suradnji s Udrugom Sv. Vinko Paulski za potrebe najugroženijih obitelji o kojima skrbi Udruga Sv. Vinko Paulski, Konferencija Sv. Duje.  To je bila ujedno i prilika da se više široj javnosti predstavi rad ove vrijedne udruge koja već 16  godina aktivno djeluje u Splitu, a trenutno vodi brigu o 150 obitelji. Na otvorenju festivala nazočili su predstavnici Grada Splita, ŽupanijeSplitsko-dalmatinske, različitih udruga i institucija, te predstavnici medija. ‘’Ovakav vid aktivizma potrebniji je više nego ikad. U našem društvu velike su podjele, a jačanje civilnog društva najbolje je što nam se može dogoditi’’ – kazao je Igor Baković, savjetnik Gradonačelnika za kulturu, dok je u ime Splitsko-dalmatinske županije okupljene pozdravio dožupan Luka Brčić koji je istaknuo da nam teme koje se otvaraju na ovom festivalu ukazuju na ‘’znakove vremena’’ koji se ne mogu ignorirati.
Održivost zdravstvenog sustava
Prva tribina u okviru VIDIK festa bavila se održivošću zdravstvenog sustava, s osvrtom na povećanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja. O ovoj temi su govorili dr. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske lječničke komore, Silvana Ganza, predsjednica splitske podružnice Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara KBC Firule, Jasna Karačić, čelnica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, a uvodničar u ovu tribinu bio je doc. dr .sc. Marko Jukić koji je na početku naglasio da je ovakav zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj neodrživ.  U prilog tome naveo je gubitke od jedne do jedne i pol milijarde kuna godišnje, duge liste čekanja, neadekvatne radne prostore ispod propisanog standarda, zastarjelu opremu, odlazak liječnika iz zemlje.
Problem ovakvog zadravstvenog sustava je što svi imaju ista prava bez obzira na doprinos sustavu'', istaknuo je i kazao da nam ''nedostaje (prema procjenama) 2.500 liječnika i 8.000 medicinskih sestara''. Stoga je reforma zdravstvenog sustava nužna jer je Republika Hrvatska članica međunarodne zajednice koja se mora prilagoditi pravilima struke te svoje  želje uskladiti s mogućnostima. Hrvatska izdvaja za zdravstvo 7,8% BDP-a (6,6 % javni sektor i 1,2% privatni izvori), odnosno 18% državnog proračuna, a troškovi u zdravstvu rastu 8% godišnje. Udio starije populacije u Hrvatskoj, iznad 65 godina, je 18% pa su i troškovi za zdravstvenu skrb znatno veći. Pravo pitanje koje se postavlja je kako pronaći novac za zdravstvenu skrb? Dr. Jukić smatra da je potrebno smanjiti  administraciju, na razini države za 30 do 40 % ! Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Trpimir Goluža je na tribini naglasio da se svi moramo boriti da se u ovom društvu počne cijeniti rad, poštenje, znanje i odgovornost. Složio se da je bolnički sustav neodrživ i da nam nedostaje oko 15% ljudi u bolničkom sustavu. Kolege u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su preopterećene, rekao je, a u prilog tome govori činjenica o štrajku liječnika. Svaki pokušaj uređenja zdravstvenog sustava shvaća kao napad na određenu skupinu. Stoga, bez donošenja strategije zdravstvenog sustava nema promjene, naglasio je. ''Ako se u Republici Hrvatskoj za zdravstvo izdvaja dvostruko manje od Slovenije, onda je iluzija očekivati da ćemo imati bolju uslugu''. Zbog svega navedenog, važno je da se ne stvara razdor među sindikatima jer su zajednički interesi važniji od osobnih. Na upit što misli o dvojnom radu, dr. Goluža je rekao da ''nije protiv dvojnog rada'', jer dvojni rad potiče izvrsnost, smanjuje liste čekanja i to je praksa u europskim zemljama.'' Predsjednica splitske podružnice Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara KBC Firule Silvana Ganza je govorila o problemima medicinskih sestara, stresu kojemu su izložene, potplaćenosti, kršenju radničkih prava, odlasku sestara iz zemlje, te nedostatku sestara u bolničkom sustavu. S druge strane, predsjednica  Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić je istaknula važnost da liječnik i pacijent budu partneri u liječenju. ''Ne smije se praviti razlika između bolesnih i siromašnih'' i dodala da je najvažnija dobra komunikacija u zdravstvenom timu.
Svi sugovornici su se složili da je ovakav zdravstveni sustav kadrovski devastiran i neodrživ. Stvara jaz između pacijenata i zdravstvenih djelatnika Javnim linčem protiv liječnika ne rješavaju se problemi. Da bi se stvari u zdravstvu zbilja promijenile na bolje potrebno je izdići se iznad vlastitih interesa.
Nasilje u medijima – nasilje u stvarnosti
Druga tribina u okviru Vidik festa bila je posvećena problemu nasilja u društvu, a organizirala se u Klubu mladih pod nazivom ''Nasilje u medijima – nasilje u stvarnosti''. Gost ove tribine bio je sveučilišni profesor dr.sc. Zlatko Miliša, pedagog, sociolog i društveni kroničar. Tom prigodom prof.  Miliša je upozorio da internet sve više postaje antidruštvena mreža koja stvara ''umrežene usamljenike''. Nasilni sadržaji nas dovode do desenzibilizacije za patnje drugih. Šutnja i popustljivi odgoj stvaraju kulturu nasilja. Pod motom ''ne budi bijela vrana'' mi šutimo i odobravamo sveprisutno nasilje u društvu. ''Nemojte dozvoliti da postanete projekti tuđih želja'', rekao je mladima. Na pitanje kako se osloboditi internetske ovisnosti, prof. Miliša je istaknuo projekt ''Deset dana bez ekrana'' kojeg je u Zadru udruga CINAZ realizirala s jednom školom iz Francuske. Odgovorni roditelji svoju djecu uče pravim vrijednostima, a ne prepuštaju ih dadiljama potrošačkog društva, naglasio. Nasilni sadržaji u filmovima, na društvenim mrežama itekako utječu na naše ponašanje. Na tribini se spomenulo elektroničko nasilje (cyberbulling). Djeca i mladi postaju sve češće postaju žrtve zlostavljanja na društvenim mrežama. Facebook postaje mjesto izrugivanja, emocionalnih ucjena i prijetnji. Na kraju je istaknuo važnost kršćanskih obitelji i uloge oca u odgoju djece.
Nula otpada – jedini dosljedni ekološki sustav gospodarenja otpadom
Treća tribina koja se prema rasporedu održala u srijedu 6. travnja u Gradskoj knjižnici ''Marko Marulić'' bila je posvećena ekološkom sustavu gospodarenja otpadom i konceptu zero waste. Uvod u ovu tribinu pripremila je mr. sc. Goranka Adam iz Hrvatske udruge Benedikt koja je istaknula je da se često u javnosti brkaju pojmovi otpad i smeće. Smeće je pomiješani otpad s kojim se ne može gospodariti već samo odložiti ili spaliti. Gospodariti se može sa odvojeno prikupljenim otpadom kao što je papir, staklo, plastika, biootpad, drvo i sl. Zato je naziv “Centar za gospodarenje otpadom” manipulacija koja ljudima sugerira da će se u planirane centre odvoziti odvojeno prikupljeni otpad s kojim će se gospodariti, odnosno reciklirati. Međutim u tim centrima se dobiva  tzv. RDF koji se može spaliti u cementarama ili spalionicama ili odložiti na području centara. Tvrdnja da spaljivanjem smeće nestaje je neistinita. Spaljivanjem smeća (RDF, SRFi sl) nastaju novi spojevi otrovniji i opasniji nego što je bilo samo smeće prije spaljivanja, raspršeni u daleko većem krugu nego što ga zauzima odloženo smeće i bitno opasniji za prirodu i zdravlje ljudi jer tako nastali opasni otrovi ulaze u prehrambeni lanac, zagađuju zrak, pitku vodu i more, upozorila je gđa Adam. Europska komisija je u prosincu 2015.godine predložila izlaz iz ekonomske krize kružnom ekonomijom što je u skladu sa kružnim prirodnim ciklusima. Kružna ekonomija je bazirana upravo na smanjivanju količine smeća odvojenim prikupljanjem otpada na mjestu nastanka i recikliranjem tako prikupljenog otpada.  O konceptu ‘’nula otpada’’ govorio je gost tribine prof.  Josip Katalinić, gospodarstvenik, saborski zastupnik i donedavni predsjednik Eko kriznog stožera Marišćina. On je naglasio da je linearna ekonomija neodrživa i da je neodgovorno promovirati potrošnju dok nismo riješili problem zbrinjavanja otpada. Svako recikliranje ili kompostiranje je korak prema održivosti naše planete. Europska unija nas u Direktivi 1999/31/EZ obvezuje na odvajanje otpada. Prema današnjim statistikama koje govore da se na razini Splitsko-dalmatinske županije izdvaja tek nešto više od 1%, a sam grad Split tek 10%, jasno je ćemo ubrzo plaćati penale poput Italije ili Poljske. Ukoliko dođe do penala, Splitsko-dalmatinska županija plaćala bi 47.400 kuna mjesečno na ukupnu količinu otpada koja odloži godišnje, odnosno 207.970 tona. Stoga je krajnje vrijeme da počnemo ulagati u kompostane, naglasio je Katalinić i napomenuo da regionalni centri za gospodarenje otpadom neće zadovoljiti ovu direktivu,budući da je njihov konačni proizvod smeće (RDF). Potrebno je reducirati količinu otpada inteligentnom proizvodnjom, kupnjom i potrošnjom.Neki se proizvodi mogu redizajnirati kako bi se spriječio nastanak otpada koji se više ne može reciklirati. Zatim je potrebno napraviti MRBT postrojenje za miješano smeće i onda tu odvajati onaj otpad koji se može odvojiti od onog koji se više ne može odvojiti. Kao dobre primjere istaknuo je talijanski  Treviso koji je u samo nekoliko godina odvajanje otpada sveo na 90% od ukupne količine i to za područje od 500 tisuća ljudi, te primjer Krka i Preloga.
Nakon njegovog izlaganja otvorila se žustra rasprava na kojoj su se za riječ javili predstavnici nekoliko ekoloških udruga i gđa Vlatka Lucijanić-Justić, voditeljica projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici koja je naglasila da su jedinice lokalne uprave i samouprave odgovorne za provođenje Zakona o otpadu i omogućavanje građanima odvojeno prikupljanje otpada. Problem je u tome što sve lokalne uprave na području Hrvatske krše zakone. Stoga, kao što nam je nužno ekološko obraćenje tako nam je nužna i promjena mentaliteta koji samog čovjeka proglašava otpadom, kako ističe papa Franjo u enciklici Laudato Si.
Demografski i migracijski izazovi pred Hrvatskom
Na VIDIK festu se govorilo i o demografskim i migracijskim izazovima pred Hrvatskom. Predavanje na tu temu u Dominikanskom samostanu je održao naš poznati demograf  dr.sc. Stjepan Šterc, koji je na početku iznio poražavajući podatak da smo mi prema UN-u među pet najstarijih populacija na svijetu. ''Narod smo u dubokoj starosti'', naglasio je. Pred najgorim smo procesom, a to je supstitucija stanovništva. Hrvatska je došla u totalni demografski slom, a to stanje je rezultat sedam destrukcijskih valova koji su razarali našu populaciju od početka 20. st. Hrvatskoj ukupno nedostaje 2,4 milijuna stanovnika. Stoga demografska politika mora biti u temelju gospodarskog razvoja zemlje, rekao je i iznio podatak da se prošle godine u Njemačku iselilo oko 50.000 ljudi. Pola Splita nestane iz Hrvatske svake godine. Je li to slučajno ili namjerno? Nemamo nijednu instituciju koja se bavi ovom problematikom, upozorio je. Treba nam demografska revitalizacija Hrvatske. Ona mora biti strateško pitanje. To je stvar nacionalne (domovinske) sigurnosti. Ne zaboravimo iseljeništvo. Ono je bogatstvo Hrvatske. Na pitanje kako povećati rodnost dr. Šterc je rekao da je to pitanje gospodarske i socijalne sigurnosti. Ne može se dogoditi da za vrijeme porodiljnog dopusta majka nema punu plaću, ili dobije otkaz. ''Žena bi trebala imati potpunu sigurnost u ovom društvu, pa i kad ostane potpuno sama, bez partnera. Zar nas susjedna Crna Gora treba učiti kako se to radi?! Oni su, naime, uveli mjeru profesionalnog statusa za majke, a nešto slično u svojim zakonima ima i Poljska - kazao je ugledni demograf. Zatim je iznio podatak da se kod godišnje obavi oko 12.000 registriranih abortusa, a stvarna brojka je oko 20.000. Irska, Izrael, Island i Poljska neka konkretna rješenja koja bismo mogli usvojiti. Primjerice, Poljska koja je donijela strateške odluke, kao primjerice oporezivanje bankarske dobiti. I mi možemo naći novca za pomoć obiteljima. Imamo 8 milijardi dolara gubitaka godišnje što nismo proglasili gospodarski pojas. Naše smo iseljeništvo otpisali, a mogli bismo od njih imati dobiti 5,5 milijuna dolara godišnje. Problem je što unatoč katastrofalnoj demografskoj slici nema stvarne političke volje da se donesu strateške odluke, zaključio je dr. Šterc.
Prijedlozi za rješavanje lokalnih problema
Posljednjeg dana Vidik festa otvorila se rasprava o uređenju devastiranog žnjanskog platoa. Arhitekt Ante Lijić u uvodnom prilogu za temu ove tribine iznio je cijeli niz problema koji govore o urbanističkom i komunalnom neredu u istočnom dijelu grada Splita i nedostatku političke volje da se to stanje promijeni. Pravo osvježenje među gostima bili su studenti Građevinskog fakulteta koji su predstavili svoju viziju uređenja žnjanskog platoa u video prezentaciji. Od predstavnika Grada Splita žalosno nije nitko došao osim bivšeg pročelnika Službe za gospodarstvo i redarstvo Pave Zaninovića koji ništa nije imao dodati u prilog rješavanju aktualnih komunalnih i urbanističkih problema u gradu Splitu. Niko Mrčić, ravnatelj Županijskog zavoda za prostorno uređenje se složio s Antom Lijićem iz Hrvatske udruge Benedikt da nam trebaju projekti od kojih ćemo imati koristi, a ovo što je sada je neuređeno stanje. Goran Jugović iz udruge Merjan je istaknuo sumnju da je nekome u interesu ovakav nered na Žnjanu. Gotovi svi ugostiteljski objekti na žnjanskom platou su prijavljeni građevinskoj inspekciji koja o svemu šuti. Nino Vela, predsjednik Gradskog kotara Žnjan je spomenuo da je nedopustivo da građani plaćaju komunalnu naknadu kao da je riječ o elitnom kvartu, dok pojedini stanovnici na tom području nemaju ni kanalizaciju. Zaključak ove konstruktivne rasprave koja se otvorila je da se na ovom stanju neće stati. Privremeno uređenje žnjanskog platoa nije rješenje, rekao je g. Lijić. Treba nam konačno rješenje. S njim se složio i Marijo Popović koji je moderirao skupom. Ideja ima mnogo. Za početak nisu potrebna nikakva velika ulaganja, ali je najvažnije oduprijeti se ravnodušnosti i prebacivanju odgovornosti na nekog drugog kojemu nije stalo da se problemi riješe. Ako se na ovakvim problemima koji muče građane ne bude dalje inzistiralo oni se neće riješiti nego će se čekati sljedeće lokalne izbore na kojima će mnogi govoreći o ovom problemu skupljati biračke poene.
Na Vidik festu se i pjevalo. Svake godine manifestacija okupi različite klape i vokalno instrumentalne sastave, od kojih posebno treba spomenuti mješoviti sastav Elektrodalmaciju i mlade iz VIS Gospe od Zdravlja. Valja još spomenuti da je VIDIK fest ove godine okupio brojne udruge i više nego ikad privukao mlade koji se zanimaju za ovakav tip aktivizma.